Veliki brat te gleda: Vlastiti vas automobil špijunira, a sve je po zakonu

SUVREMENI automobil odavno je postao spremište podataka. Već su se početkom devedesetih godina radila istraživanja koliko podataka suvremeni automobil pohranjuje i dijeli. Rezultati su bili iznenađujući, ali i zastrašujući, jer žudnja za podacima je beskrajna.

Više od 100 senzora i kamera pretvara suvremeni automobil u neumornog sakupljača podataka. U ovoj godini dodatno su uvedeni sofisticirani sustavi koji institucionaliziraju prikupljanje podataka. Novi su sustavi blagotvorni za sigurnost, ali istovremeno i živciraju.

Kada se prekrše zakonski propisi, nova vozila postaju pokretne alarmne jedinice. Piskanje se čuje već pri prvom kilometru na sat prekoračenja brzine, kao i pri napuštanju trake ili ako ste ometeni ili umorni (skener za oči). Upozorenja se šalju zvukovima i vizualnim signalima. Piskanje ponekad može dovesti do očaja. Kineski proizvođači poput marke Nio već razvijaju digitalne suvozače koji opominju ili hvale svoje ljudske vozače, ovisno o situaciji.

Automobil te kontrolira

Proizvođači su već ugradili digitalne automatizme koji upozoravaju kada ste zaboravili svoj mobilni telefon ili traže od vozača da provjeri jesu li djeca ili životinje napustili vozilo. U nekim vozilima, ako je to slučaj, automobil se neće zaključati: unutrašnjost se skenira.

No, ono što će biti obavezno u EU od 2024. godine nadmašit će sve to. Primjerice, inteligentni sustav za kontrolu brzine: propisana brzina bilježi se putem kamera, kartografskih podataka ili signala infrastrukture. Ako se prekorači ograničenje, vozilo upozorava ili automatski preuzima kontrolu nad brzinskim limitima u tempomatu ili limiteru brzine. Onemogućavanje mora biti moguće, ali prilikom svakog pokretanja vozila automatski će se ponovo aktivirati.

Crna kutija poput one u zrakoplovu

U automobil dolazi crna kutija kojoj je zadatak zapisivanje podataka tijekom eventualne nesreće. Službeno se podaci ne smiju koristiti kako bi se više znalo o vozilu i vozaču, već smiju služiti samo u istraživanju nesreća, no namjera je jasna: s podacima se može dalje poticati autonomnu vožnju, sustavno eliminirati opasna raskrižja i nepravilnosti te ih integrirati u proizvođačke sustave. 

Bivši šef VW-a Herbert Diess kaže da će od 2030. godine novi automobili sigurno već autonomno voziti. Usput rečeno: tijekom 2024. godine možemo očekivati senzore koji će spriječiti pokretanje vozila ako osjete miris alkohola. 

Međutim, ova digitalna revolucija ima i svoj ekonomski problem: u malim automobilima, kod kojih je manja zarada, te mjere je gotovo nemoguće realizirati zbog visokih cijena takvih tehničkih pomagala. Tek će se kroz masovnu proizvodnju uspjeti postići povoljnija cijena.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *